Author: lisc.model

Prva radionica za Zagovarače radničkih prava (WRA) održana je 13.9. 2021. godine u hotelu International u Zagrebu. Tema radionica bila je Komunikacija. Radionica je bila posvećena komunikacijskim vještinama, s ciljem prepoznavanja i razumijevanja oblika komunikacije koji otežavaju i ne doprinose rješavanju problema, te učenju kako konstruktivnije komunicirati. Radionica se sastojala od teorijska dijela – uvoda u načela nenasilne komunikacije i vježbi kojima je cilj bio prepoznati primjere nekonstruktivne komunikacije, izražavanje vlastitih osjećaja i potreba i aktivno slušanje. Radionici je prisustvovalo 12 sudionika – sindikalnih povjerenika i aktivnih članova SMH-IS koji bi navedene vještine trebali primjenjivati u daljnjem sindikalnom radu – kako sa članova, tako i sa poslodavcem i u internim sindikalnim strukturama. Radionice su vodile Paula Zore, psihoterapeutkinja i Sunčica Brnardić, savjetnica SSSH za radno i socijalno pravo.

Završetkom radionice sudionici su razvili sljedeće kompetencije:

• razumijevanja načela nenasilne komunikacije
• prepoznavanje oblika nekonstruktivne i agresivne komunikacije
• prepoznavanje vlastitih potreba i osjećaja
• aktivno slušanje
• primjena načela i struktura nenasilne i asertivne komunikacije u grupi.

Sudionici su se pozitivno izjasnili o provedenoj radionici, na način da će im usvojene vještine biti korisne u daljnjem sindikalnom radu.

WRA radionica održana je u hotelu International u Zagrebu 24. i 25. lipnja 2021. Radionica je organizirana u skladu sa svim epidemiološkim preporukama u to vrijeme. Sudionici, njih ukupno 22, održavali su socijalnu distancu i koristili zaštitnu opremu. Trening za nominirane sudionike organiziran je za uspostavljanje pravnih savjetnika za radnička prava u Hrvatskoj.

WRA radionicu vodila je Ana Milićević Pezelj, glavna hrvatska stručnjakinja, uz asistenciju Sunčice Brnardić, druge hrvatske stručnjakinje i Nediljke Junaković, moderatorice.
WRA radionica započela je sažetkom prethodne aktivnosti, validacijske radionice za koja je održana 10. lipnja 2021. i kratkim pregledom svih već završenih aktivnosti. Nakon toga informacije o nastavku projekta sudionicima je prikazala i Ana Milićević Pezelj, naime o Klubu za zagovaranje prava radnika (WAC)/pet mini treninga za osam nominiranih polaznika o sudjelovanju radnika i novim pristupima glasu zaposlenika u tvrtkama, treninzima za upravljanje stresom, aktivnom starenju, zdravlju i sigurnosti na radnim mjestima, ravnopravnosti spolova itd.
Sažetak o završenim projektnim aktivnostima i podaci o budućim projektima praćeni su tematskim prezentacijama i raspravama.

Sudionici su bili vrlo aktivni u raspravama o pravu radnika na informiranje, savjetovanje i sudjelovanje u procesu donošenja odluka na razini tvrtke, kolektivnom pregovaranju, razmjeni informacija i komunikaciji unutar sindikata (od lokalne udruge do sindikata i sjedišta konfederacije i natrag), zakonima i mehanizmima odlučivanja u Europskoj uniji, okvirnim sporazumima socijalnih partnera na razini Europske unije i načinima njihove provedbe u nacionalnom okviru, upravljanju stresom, demografskim problemima i politici aktivnog starenja, multikulturalnoj Europi i sindikalnim aktivnostima povezanim s tim itd. Razgovaralo se o mnoštvu osobnih iskustava sudionika, kao i o mogućnostima da poboljšaju sebe i svoj sindikalni rad, posebice koristeći dobre prakse iz nordijskog modela i preporuke norveškog stručnjaka, sadržane u Priručniku sa smjernicama za „Agendu Dostojnog (Pristojnog) Rada“.
Na početku popodnevnog zasjedanja prvog dana radionice Ana Milićević Pezelj predstavila je nacrt kurikuluma za posljednjih pet treninga za zagovornike – pravne savjetnike za radnička prava, osobito svrhu obrazovanja, glavne ciljeve, plan aktivnosti, očekivane rezultate itd.
Drugi dio prvog dana i drugi dan WRA radionice bili su temeljitije posvećeni definiranju kurikuluma za posljednjih pet treninga. Sjednice su vodile Nediljka Junaković, moderatorica i stručnjakinja za obrazovanje SSSH-a/UATUC-a i Sunčica Brnardić, pravna stručnjakinja SSSH-a/ UATUC-a (koja će održati posljednjih pet treninga zajedno s Paulom Zore, psihologinjom).

Sjednice su slijedile vođeni pristup zasnovan na potrebama u definiranju kurikuluma. Kroz moderiranu radionicu sudionici su izvještavali o svojoj motivaciji za rad sindikata i izazovima s kojima se suočavaju u ovom radu. U sljedećem koraku sudionici su bili angažirani u zajedničkoj izradi nacrta kurikuluma kroz World-cafe radionicu. Dali su odgovore na tri pitanja: koja znanja su im potrebna za bolji rad u sindikatu, koje su vještine (komunikacijske, kognitivne, tehničke i socijalne) potrebne dobrom upravitelju trgovine te koja znanja i vještine osobno žele i trebaju dalje.
Sljedeći dan stručnjaci su saželi rezultate i sudionicima predstavili predložene teme kurikuluma. Sudionici su izrazili želju da se treninzi temelje na aktivnim metodama učenja i da budu usredotočeni na meke vještine – pregovore, otpornost, organizaciju i samoorganizaciju i komunikaciju općenito. Detaljan kurikulum bit će izrađen u sljedećim koracima u suradnji s glavnim stručnjakom i psihologom.
Na kraju drugog dana izabrani su sudionici za WAC trening, a svi sudionici WRA prenijeli su svoja očekivanja od WAC kluba i razgovarali o uvjetima i idejama za njegovu održivost i učinkovitost koji će se uzeti u obzir prilikom izrade konačnog kurikuluma za posljednjih pet treninga.

Nakon riječi dobrodošlice sa strane presjednika SMH-IS i predstavljanja sudionika, stručnjakinja je započela prezentaciju gdje je predstavila Priručnik sa smjernicama „Dostojanstven radni plan uspostavljanje alata za kvalitetan informacijski sustav rada u Hrvatskoj (LISC) putem Informacijskog ureda (IB) i zagovornika radničkih prava (WRA). Stručnjak je tijekom događaja predstavio Priručnika sa smjernicama, a sudionici su  bili zamoljeni da daju svoje mišljenje jesu li uključeni podaci relevantni ili što se može dodati itd. Sudionici su na kraju seminara rekli svoje dojmove o seminaru, bili su zadovoljni s novim informacijama koje su dobili kao i novim znanjima koje su stekli ili obnovili već poznata znanja. Sukladno ciljevima LISC projekta, potrebe koje su iskazali sudionici bit će ključno povezati s najboljim norveškim/nordijskim praksama primjenjivima u Hrvatskoj na svim razinama socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja.

Nacionalni sastanak održan je u hotelu International u Zagrebu 15. travnja 2021. Sastanak je trebao biti organiziran u dvodnevnom trajanju, no zbog pandemije Covid-19 i drugih okolnosti trajao je jedan dan.Sastanak je organiziran u skladu sa svim epidemiološkim preporukama u to vrijeme koje su omogućavale maksimalno 25 sudionika u zatvorenom prostoru, uz održavanje socijalne distance i korištenje zaštitne opreme.

Sastanku su prisustvovali SMH-IS trgovci, stručnjaci i predsjednik, stručnjaci za projekte, predstavnici Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obiteljske i socijalne politike (MROSP) i Inspekcije rada (LI). Sudjelovanje predstavnika institucija organizirano je uz različitu tehničku podršku.

Prvu prezentaciju pod nazivom „Predstavljanje najboljih norveških praksi za primjenu u Hrvatskoj i nastavak  rada na LISC projektu uspostavom radnih tijela/oblika rada (WRC, WRA i IB)“, dala je Ana Milićević Pezelj, izvršna tajnica SSSH za socijalni dijalog i javne politike, glavna ekspertica na LISC projektu. Prezentacijom je obuhvaćen dosadašnji rad na Projektu, posebice preporuke najboljih norveških praksi primjenjivih u Hrvatskoj i važnih za nastavak rada na izradi vodiča „Program za dostojanstveni rad“  i pratećeg kurikuluma za edukaciju sindikalista-savjetnika za radna prava.  

O kreiranju politika tržišta rada temeljenim na relevantnim izvorima podataka te o ulozi  MROSP-a  u tome procesu, govorile su Irena Bačelić, načelnica sektora tržišta rada, Uprava za tržište rada i zapošljavanje i Lana Lukačić, voditeljica Službe za praćenje i usklađivanje potreba tržišta rada, MROSP. Fokus prezentacije bio je na promjenama u području rada i radnih mjesta, posebice potaknutima digitalnom i zelenom tranzicijom s čime u korak mora ići i sustav obrazovanja, uključujući obrazovanje i osposobljavanje odraslih. Iako će nove tehnologije rezultirati otvaranjem novih radnih mjesta, rezultirat će i brojnim poremećajima, s obzirom da će određeni broj radnika morati promijeniti karijeru. Radnicima je, sadašnjim i budućim, nužno osigurati kompetencije koje će jamčiti zapošljivost i prilagodljivost tijekom cijelog radnog vijeka i omogućiti njihovo povremeno obnavljanje. Stručnjakinje su govorile općenito o ulozi MROSP-a u prikupljanju relevantnih podataka o tržištu rada te su naglasile kako MROSP ima aktivnu ulogu u izradi i upisu u registar standarda zanimanja, u sklopu hrvatskog kvalifikacijskog okvira, sukladno kojima Ministarstvo znanosti i obrazovanja izrađuje standarde kvalifikacija. Stručnjakinje su sudionicima predstavile Portal za napredno praćenje tržište rada i obrazovanja, koji je još u izradi ali bi trebao postati vodećim alatom povezivanja tržišta rada i sustava obrazovanja.

O mišljenjima koja MROSP izrađuje na konkretna pitanja radnika, poslodavaca, sindikata i dr. govorila je  Irena Cvitanović,viša savjetnica specijalistica, Uprava za rad i zaštitu na radu, MROSP,  koja se na sastanak uključila  video-linkom. Naglasila je kako su mišljenja pravno neobvezujuća ali vrlo korisna svakome tko je imao potrebu za pojašnjenjem odredbi Zakona o radu i Zakona o zaštiti na radu te je u svakom slučaju alat koji ubuduće mogu koristiti sindikalisti-savjetnici za radna prava.

O tome kako radi Inspekcija rada i kako je kontaktirati,  govorila je Marina Šošić, viša inspektorica rada,Sektor inspekcije rada u Državnom inspektoratu, koja se uključila snimljnom video-porukom i ppt prezentacijom. Posebno je istakla najčešća kršenja radnih prava i prava iz područja zaštite na radu te pojasnila na koji način je moguće kontaktirati Inspekciju rada i dogovoriti dolazak inspektora rada ili inspektora zaštite na radu u konkretnu sredinu za koju se smatra da u njoj dolazi do  kršenja radničkih prava.

Koncept SSSH Rad po mjeri čovjeka, nastao nakon provedenog neovisnog istraživanja koje je naručio SSSH (2018.)  o zadovoljstvu radnika svojim radnim mjestom te, potom,  Portal radpomjeri.eu, predstavila je Sunčica Brnardić, savjetnica SSSH za radno i socijalno pravo, ekspertica na LISC projektu. Dostojanstveni rad je definirala kao zaokruženu cjelinu šest različitih dimenzija koje čine kvalitetno radno mjesto te pojasnila  zahtjeve vezane uz svaki od njih:  dobro plaćen posao, koji ne ugrožava fizičko ni psihičko zdravlje, koji omogućuje učenje i napredovanje, pruža sigurnost, omogućuje glas na radnom mjestu te ostavlja prostor za privatan život i njegovo planiranje. Također je govorila o tome kako povećati kvaliteta radnih mjesta, pritom ističući ulogu sindikalnog organiziranja radnika, ulogu sindikalnih povjerenika, sindikata i SSSH  te važnost kolektivnog ugovora kao instrumenta kojim se povećavaju prava radnika iznad razine uređene Zakonom o radu. Portal radpomjeri.eu nastao je u sklopu najnovijeg projekta SSSH s ciljem informiranja radnica i radnika o njihovim pravima te o važnosti i načinu sindikalnog organiziranja.

U nastavku sastanka Ana Milićević Pezelj je pojasnila što je zadatak sudionika kroz rad u malim grupama te naglasila značaj njihovih preporuka za izradu vodiča i kurikuluma te za razvoj alata za uspostavu Informacijskog sustava rada (LISC) kroz WRC, WRA i IB. Na kraju sastanka izvjestitelji svake grupe  izvijestili su o raspravama tijekom radnog zadatka i rezultatima. Vezano uz očekivanja od vodiča  „Program za dostojanstveni rad“ i projektnih aktivnosti koje slijede, sudionici su iskazali potrebe za strukturiranim informacijama i smjernicama koje se tiču  i individualnog radnog prava (oblici ugovora o radu, plaće, organizacija radnog vremena, zaštita na radu  i dr.) i kolektivnih radnih odnosa (uloga sindikata i drugih radničkih predstavnika, njihova međusobna suradnja na razini poslodavca, socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje na svim razinama  i dr.). Sukladno ciljevima LISC projekta, potrebe koje su iskazali sudionici bit će ključno povezati s najboljim norveškim/nordijskim praksama primjenjivima u Hrvatskoj na svim razinama socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja.

Nacionalna konferencija rada održana je u Hotelu International u Zagrebu 17. studenoga 2020. Konferencija je trebala biti organizirana u proljeće 2020. godine, kao uvodna aktivnost Informacijskog sustava rada u Hrvatskoj/LISC, kao projekt Sindikata metalaca Hrvatske – Industrijski sindikat (SMH-IS), međutim zbog pandemije Covid-19 i blokade u Hrvatskoj i drugim europskim zemljama odgođen je i organiziran nakon nekih drugih projektnih aktivnosti.
Konferencija je bila organizirana u skladu sa svim tada aktualnim epidemiološkim preporukama u to vrijeme koje su omogućavale maksimalno 25 sudionika u zatvorenom prostoru, uz održavanje socijalne distance i korištenje zaštitne opreme. Zahvaljujući takvim uvjetima norveški se stručnjak pridružio konferenciji putem Interneta.
Konferenciji su nazočili delegati sindikata SMH-IS, stručnjaci i predsjednik SMH-a, predstavnici poslodavaca koji su sudjelovali u radu prethodnih projektnih radionica (održanih 17. i 18. lipnja 2020.), te predstavnici Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (MROSP) i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Pomoćnik ministra rada, g. Dražen Opalić predstavio je prioritete Ministarstva za predstojeće razdoblje (parlamentarni izbori održani su u Hrvatskoj početkom srpnja), koji uključuju razvoj i unapređenje sustava upravljanja i pružanja ključnih informacija o tržištu rada, kao i promicanje socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja. Posebno je naglasio spremnost Ministarstva za suradnju i raspravu u vezi sa predstojećim preporukama o projektu.
Norveški stručnjak za projekt predstavio je svoje teme (Suradnja između tijela državne vlasti i socijalnih partnera zasnovana na nordijskom/norveškom modelu dostojanstvenog rada i dobre norveške prakse – preporuke) kroz tri prezentacije: Kratka prezentacija o sindikatu Solidaritet Norge, Suradnja između tijela državne vlasti i socijalnih partnera zasnovana na nordijskom/norveškom modelu dostojanstvenog rada i Preporuke: Razmjena znanja, preporučene smjernice i metode socijalnog dijaloga. Predstavio je postupni razvoj radnih odnosa u norveškom/nordijskom radnom vijeku i socijalni dijalog tijekom posljednjih 100 godina, pregled važnih institucija koje su nastavile olakšavati dijalog od 2000. godine i izazove s kojima se suočava budućnost rada. Završio je s preporukama o tome kako poboljšati socijalni dijalog, uglavnom sindikalnim organizacijama.
U okviru teme Suradnja između tijela državne vlasti i socijalnih partnera u Hrvatskoj – što nedostaje!?, Hrvatska je stručnjakinja u svom izlaganju predstavila najvažnije točke hrvatskog izvješća Profil Hrvatske u dostojanstvenom radu: Prezentacija suradnje između tijela državne vlasti i socijalnih partnera, usporedba s nordijskim/norveškim modelom i preporuke za provedbu najbolje norveške prakse. Prikazala je kratki pregled razvoja društvenih i političkih i ekonomskih odnosa u proteklih 100 godina, no naglasak je bio na razvoju radnih i industrijskih odnosa u posljednjih 30 godina, od neovisnosti Hrvatske 1991. i njenog povratka u kapitalizam nakon 45 godina socijalizma. Usporedila je učinke hrvatskog i norveškog tržišta rada, načine pregovaranja o plaćama u Norveškoj (norveški model) i u Hrvatskoj (bez vodoravne i okomite koordinacije), ključne aktere i institucije u dva sustava te socijalni dijalog i tripartizam danas, na industrijskoj i korporativnoj i razini. Na kraju je predstavila najbolje norveške prakse koje bi se mogle primijeniti u Hrvatskoj ako se postigne tripartitni konsenzus.
Nakon intervencije stručnjaka uslijedila je rasprava koja je na kraju potvrdila izjavu norveškog stručnjaka da se glavne razlike između institucije socijalnog dijaloga u Srednjoj i Istočnoj Europi, uključujući Hrvatsku, i norveškog modela odnose na opseg odgovornosti i nadležnosti sindikata, institucionalni i pravni kontekst, politički značaj, postojeću tradiciju komunikacije između interesnih skupina i percepcije javnosti i na status sindikata u javnom prostoru.
Između ostalog, zaključeno je da je u Hrvatskoj potrebno postići zajedničko razumijevanje o sljedećem:

• Potreba za suradnjom između socijalnih partnera kao i s tijelima državne vlasti i za jačanjem sposobnosti svake strane za tripartitni i bipartitni socijalni dijalog
• Ekonomske i socijalne koristi vođenja koordinirane politike plaća kroz kolektivne ugovore kao najbolji mehanizam provedbe koncepta dostojnog rada
• Potreba za uspostavom sustava kolektivnog pregovaranja: koordinacija kolektivnog pregovaranja (vodoravna i okomita), dinamika pregovaranja po razinama i postavljanje norme na početku novog ciklusa pregovaranja (Odbor za tehničku kalkulaciju za obračun plaća, započinjanje ciklusa pregovaranjem među izvoznicima kako bi izbjegli prijetnju njihovoj konkurentnosti na globalnom tržištu, itd.)
• Potreba za jedinstvenim i prepoznatljivim hrvatskim modelom industrijskih odnosa koji će se poštovati bez obzira na promjenu vlasti (obrazovanje tijekom školovanja neophodno je kao priprema za poduzetništvo i/ili tržište rada)
• Potreba za vjerodostojnom i javno dostupnom statistikom i analitikom tržišta rada, kao preduvjet za kolektivno pregovaranje o plaćama (Institut za tržište rada)
• Potreba za uspostavljanjem institucija, tripartitnih i bipartitnih, sposobnih za rješavanje problema pomoću mehanizma socijalnog dijaloga i za rješavanje trenutnih i budućih izazova pred socijalnim partnerima i zajednicama u kojima djeluju
• Autonomni dijalog socijalnih partnera ključan je za kulturu dijaloga općenito
• Poveznica između javnih politika i područja radnih odnosa (vodoravna veza i međusektorski pristup) prema kojima socijalni partneri imaju najveću odgovornost i da tijela državne vlasti poštuju sporazuma koje uspiju postići.

Na temelju doprinosa, rasprave i zaključaka, finalizirano je Izvješće, tj. Profil Hrvatske u dostojanstvenom radu, koji služi kao osnova za provedbu ostalih projektnih aktivnosti.

U okviru projekta Informacijski sustav rada u Hrvatskoj/LISC-u Hrvatskog sindikata industrijskih radnika (SMH-IS) u Zagrebu su 17. i 18. lipnja 2020. održane dvije radionice s ciljem utvrđivanja informacija o tržištu rada, u odnosu na unutarnje i vanjske informacije, kao i na njezinu dostupnost.

Sudjelovalo je oko 20 sindikalista (rukovoditelji trgovinskih mjesta i stručnjaci SMH-IS-a i UATUC-a), tri predstavnika poslodavaca i jedan predstavnik po Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Hrvatskom zavodu za statistiku, Ministarstvu rada i mirovinskog sustava i inspekcije rada. Sudionici radionice raspravljali su o zapošljavanju, radu s poslodavcima u
aktivnostima u kojima je SMH-IS aktivan i hrvatskom tržištu rada, kao i (ne) dostupnosti ključnih informacija. Sudionici su se upoznali s dokumentima koji se odnose na dostojanstven rad (Program za dostojanstven rad Međunarodne organizacije rada, Europski stup socijalnih prava, direktive EU-a, koncept UATUC-a za radne uvjete za ljude i njegovih šest dimenzija: dobra plaća, zaštita zdravlja, učenje i napredak u karijeri, sigurnost, glas na radnom mjestu i radno vrijeme).

Rasprava je obuhvaćala i pitanja pristupa tržištu rada, kvalitete radnih mjesta, tj. elemenata dostojanstvenog rada, ključnih propisa i kolektivnih ugovora, socijalne sigurnosti (nezaposlenost, zdravstvena skrb, mirovina) i slobode sindikalne organizacije i socijalnog dijaloga, uključujući kolektivno pregovaranje, kao mehanizma provedbe koncepta dostojanstvenog rada.

U raspravi je, među ostalim, naglašeno da obrazovni sustav ne priprema mlade ljude za ulazak na tržište rada. Naglašen je nedostatak vjerodostojne statistike i analitike, posebno u pogledu sustava kolektivnog pregovaranja, često ne postoji dovoljno informacija i znanja poslodavaca o propisima i pravilima, ali i svjesno kršenje prava radnika itd. U raspravama i intervencijama sudionika uočene su znatne razlike koje, među ostalim, upućuju na nedostatak informacija i znanja o tržištu rada i osnovnim pojmovima u području industrijskih odnosa, što potvrđuje tezu o nedostatku takozvanog hrvatskog modela dostojanstvenog rada.

Utvrđivanje i širenje informacija i znanja o takvom modelu bilo bi važno uključiti u školske kurikulume, utjecati na javne politike i razvoj dvostranog socijalnog dijaloga, uključujući kolektivno pregovaranje.

Nakon seminara poslani su zahtjevi Hrvatskom zavodu za statistiku i Ministarstvu rada i mirovinskog sustava za dostavljanje podataka koji bi po svojoj strukturi bili usporedivi s podacima iz norveškog izvješća, kao doprinos izvješću za Hrvatsku.

Zagreb, 20. srpnja 2020.