LISC

LISC

  • Menu
  • Account
  • POČETNA
  • O PROJEKTU
  • PODNOSITELJ ZAHTJEVA
  • GALERIJA
  • DOKUMENTI
  • NOVOSTI
  • English
  • Hrvatski
  • Member Login

Nacionalna konferencija rada, 17. studenoga 2020.

Nacionalna konferencija rada, 17. studenoga 2020.

Nacionalna konferencija rada održana je u Hotelu International u Zagrebu 17. studenoga 2020. Konferencija je trebala biti organizirana u proljeće 2020. godine, kao uvodna aktivnost Informacijskog sustava rada u Hrvatskoj/LISC, kao projekt Sindikata metalaca Hrvatske – Industrijski sindikat (SMH-IS), međutim zbog pandemije Covid-19 i blokade u Hrvatskoj i drugim europskim zemljama odgođen je i organiziran nakon nekih drugih projektnih aktivnosti.
Konferencija je bila organizirana u skladu sa svim tada aktualnim epidemiološkim preporukama u to vrijeme koje su omogućavale maksimalno 25 sudionika u zatvorenom prostoru, uz održavanje socijalne distance i korištenje zaštitne opreme. Zahvaljujući takvim uvjetima norveški se stručnjak pridružio konferenciji putem Interneta.
Konferenciji su nazočili delegati sindikata SMH-IS, stručnjaci i predsjednik SMH-a, predstavnici poslodavaca koji su sudjelovali u radu prethodnih projektnih radionica (održanih 17. i 18. lipnja 2020.), te predstavnici Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (MROSP) i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Pomoćnik ministra rada, g. Dražen Opalić predstavio je prioritete Ministarstva za predstojeće razdoblje (parlamentarni izbori održani su u Hrvatskoj početkom srpnja), koji uključuju razvoj i unapređenje sustava upravljanja i pružanja ključnih informacija o tržištu rada, kao i promicanje socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja. Posebno je naglasio spremnost Ministarstva za suradnju i raspravu u vezi sa predstojećim preporukama o projektu.
Norveški stručnjak za projekt predstavio je svoje teme (Suradnja između tijela državne vlasti i socijalnih partnera zasnovana na nordijskom/norveškom modelu dostojanstvenog rada i dobre norveške prakse – preporuke) kroz tri prezentacije: Kratka prezentacija o sindikatu Solidaritet Norge, Suradnja između tijela državne vlasti i socijalnih partnera zasnovana na nordijskom/norveškom modelu dostojanstvenog rada i Preporuke: Razmjena znanja, preporučene smjernice i metode socijalnog dijaloga. Predstavio je postupni razvoj radnih odnosa u norveškom/nordijskom radnom vijeku i socijalni dijalog tijekom posljednjih 100 godina, pregled važnih institucija koje su nastavile olakšavati dijalog od 2000. godine i izazove s kojima se suočava budućnost rada. Završio je s preporukama o tome kako poboljšati socijalni dijalog, uglavnom sindikalnim organizacijama.
U okviru teme Suradnja između tijela državne vlasti i socijalnih partnera u Hrvatskoj – što nedostaje!?, Hrvatska je stručnjakinja u svom izlaganju predstavila najvažnije točke hrvatskog izvješća Profil Hrvatske u dostojanstvenom radu: Prezentacija suradnje između tijela državne vlasti i socijalnih partnera, usporedba s nordijskim/norveškim modelom i preporuke za provedbu najbolje norveške prakse. Prikazala je kratki pregled razvoja društvenih i političkih i ekonomskih odnosa u proteklih 100 godina, no naglasak je bio na razvoju radnih i industrijskih odnosa u posljednjih 30 godina, od neovisnosti Hrvatske 1991. i njenog povratka u kapitalizam nakon 45 godina socijalizma. Usporedila je učinke hrvatskog i norveškog tržišta rada, načine pregovaranja o plaćama u Norveškoj (norveški model) i u Hrvatskoj (bez vodoravne i okomite koordinacije), ključne aktere i institucije u dva sustava te socijalni dijalog i tripartizam danas, na industrijskoj i korporativnoj i razini. Na kraju je predstavila najbolje norveške prakse koje bi se mogle primijeniti u Hrvatskoj ako se postigne tripartitni konsenzus.
Nakon intervencije stručnjaka uslijedila je rasprava koja je na kraju potvrdila izjavu norveškog stručnjaka da se glavne razlike između institucije socijalnog dijaloga u Srednjoj i Istočnoj Europi, uključujući Hrvatsku, i norveškog modela odnose na opseg odgovornosti i nadležnosti sindikata, institucionalni i pravni kontekst, politički značaj, postojeću tradiciju komunikacije između interesnih skupina i percepcije javnosti i na status sindikata u javnom prostoru.
Između ostalog, zaključeno je da je u Hrvatskoj potrebno postići zajedničko razumijevanje o sljedećem:

  • Potreba za suradnjom između socijalnih partnera kao i s tijelima državne vlasti i za jačanjem sposobnosti svake strane za tripartitni i bipartitni socijalni dijalog
  • Ekonomske i socijalne koristi vođenja koordinirane politike plaća kroz kolektivne ugovore kao najbolji mehanizam provedbe koncepta dostojnog rada
  • Potreba za uspostavom sustava kolektivnog pregovaranja: koordinacija kolektivnog pregovaranja (vodoravna i okomita), dinamika pregovaranja po razinama i postavljanje norme na početku novog ciklusa pregovaranja (Odbor za tehničku kalkulaciju za obračun plaća, započinjanje ciklusa pregovaranjem među izvoznicima kako bi izbjegli prijetnju njihovoj konkurentnosti na globalnom tržištu, itd.)
  • Potreba za jedinstvenim i prepoznatljivim hrvatskim modelom industrijskih odnosa koji će se poštovati bez obzira na promjenu vlasti (obrazovanje tijekom školovanja neophodno je kao priprema za poduzetništvo i/ili tržište rada)
  • Potreba za vjerodostojnom i javno dostupnom statistikom i analitikom tržišta rada, kao preduvjet za kolektivno pregovaranje o plaćama (Institut za tržište rada)
  • Potreba za uspostavljanjem institucija, tripartitnih i bipartitnih, sposobnih za rješavanje problema pomoću mehanizma socijalnog dijaloga i za rješavanje trenutnih i budućih izazova pred socijalnim partnerima i zajednicama u kojima djeluju
  • Autonomni dijalog socijalnih partnera ključan je za kulturu dijaloga općenito
  • Poveznica između javnih politika i područja radnih odnosa (vodoravna veza i međusektorski pristup) prema kojima socijalni partneri imaju najveću odgovornost i da tijela državne vlasti poštuju sporazuma koje uspiju postići.

Na temelju doprinosa, rasprave i zaključaka, finalizirano je Izvješće, tj. Profil Hrvatske u dostojanstvenom radu, koji služi kao osnova za provedbu ostalih projektnih aktivnosti.

Izvještaj sa seminara LISC-a, 17. i 18. lipnja 2020.
Nacinalni sastanak 15.04.2021, Zagreb
LISC

Podržana od strane Norveške kroz Norveške grantove 2014-2021,u okviru programa “Socijalni dijalog – dostojanstven rad”

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite želite se odjaviti. Postavke kolačićaPrihvati Odbij
Politika privatnosti i kolačića

Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva tijekom navigacije web stranicom. Od ovih kolačića, kolačići koji su kategorizirani po potrebi pohranjuju se u vašem pregledniku jer su neophodni za rad osnovnih funkcija weba. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovu web stranicu. Ovi će se kolačići pohraniti u vaš preglednik samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost odjave od ovih kolačića. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Necessary
Uvijek omogućeno
Potrebni kolačići nužni su za pravilno funkcioniranje web stranice. Ova kategorija uključuje samo kolačiće koji osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web mjesta. Ovi kolačići ne pohranjuju nikakve osobne podatke.
Non-necessary
Svi kolačići koji možda nisu posebno potrebni za funkcioniranje web stranice i koji se posebno koriste za prikupljanje osobnih podataka korisnika putem analitike, oglasa i drugog ugrađenog sadržaja nazivaju se nepotrebnim kolačićima. Obavezno je pribaviti pristanak korisnika prije pokretanja ovih kolačića na vašoj web stranici.
Spremi i prihvati